Kopriva - je narodni lek , preventivno srestvo , i hrana .
Upotreba: Čaj ili alkoholni ekstrakt iz trave (herbe, nadzemni deo biljke) ili, još češće, iz korena upotrebljavaju se protiv proliva, belog pranja, krvavljenja iz hemoroida i uopšte za zaustavljanje krvi spolja i iznutra (taninsko dejstvo), za porast kose, protiv opadanja kose i protiv peruti. Ponegde se još upotrebljava sveže uzbrana kopriva za »žarenje« mesta na telu obolelih od reumatizma, išijasa i neuralgije. Hlorofil iz koprive uspešno se daje protiv raznih zaraza, poremećaja nastalih usled lošeg prometa materija i anemija nastalih posle primene duboke radioterapije. Hlorofil iz koprive povećava snižen krvni pritisak i dovodi ga na normalu; zato se poslednjih godina daje kao dodatak pri lečenju srčanih bolesnika digitalisom, kao i rahitičnoj deci, protiv žute groznice, žučnih oboljenja i dr.
Sumoran Oktobarski dan, davne 1941 godine , tacnije 21 Oktobar u Kragujevcu ,nekoliko hrabrih nastavnika deli sudbinu sa svojim ucenicima . Opsirnije : Nemačka "kaznena ekspedicija" streljala je u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu, u znak odmazde, više hiljada srpskih civila. Procene broja žrtava kreću se do 7000. Dan ranije nemačka vojska je napravila obruč oko grada, a patrole su kupile ljude po ulicama, kućama, kafanama. U gimnaziji su pokupili đake od petog do osmog razreda, profesore i direktora Milivoja Pavlovića, koji je odbio milost okupatora i podelio sudbinu đaka. Kragujevački pokolj je jedan od najmonstruoznijih u Drugom svetskom ratu izvršen nad civilnim stanovništvom u jednom mestu i u jednom danu. U znak sećanja na užasan zločin, kod spomenika poginulima u Šumaricama u Kragujevcu svake godine se održava Veliki školski čas, uz učešće umetnika, đaka i građana iz svih krajeva Srbije. Taj dan nece nikada zaboraviti Srbija.
(Konstantinopolj, Istanbul) se nalazi na ulazu u Bosforski moreuz, a njegovo istorijsko srce smešteno je oko prirodne luke poznate i kao Zlatni Rog. Sa svojih 8.803.468 (10.018.735 sa periferijom) stanovnika, on je najveći grad Turske i jedan od najvećih evropskih gradova. Carigrad je opšte slovenski naziv ovog grada i pojavljuje se u gotovo istovetnom obliku u svim jezicima. (staroslovenski jezik: Цѣсарьградъ,crkvenoslovenski: Carьgràdъ, ruski jezik: Carьgrád, bugarski jezik: Càrigrad, ukrajinski jezik: Cargorod, srpski jezik: Carigrad. (Ovaj termin koristili su jedno vreme Bugari za svoju prestonicu Trnovo.) Nesto vie o ovom prelepom gradu , na nasim stranicama , pod naslovom ," Malo istorije i dogadaji iz proslosssti" .
organizam - Ljudski organizam je ustvari slozeni sistem vise organa koji skladno funkcionisu medjusobno.
Kad smo kod ljudskog organizma , treba spomenuti coveciji oganizam za varenje , s obzirom da veliki broj mladi ljudi pate od gojaznosti.
U kandžama hamburgera!
Ministarstvo zdravlja ,imalo je u planu da ovu godinu proglasi godinom borbe protiv gojaznosti, pa je čak bilo u planu i donošenje globalne strategije protiv ove, sad već masovne negativne pojave. U zemlji Srbiji ne postoji tačan podatak koliko je mladih ljudi gojazno (mladost je budućnost sveta), mada se barata podatkom da četiri odsto dece ima višak kilograma. Pa šta, reći će neko. Međutim, broj dece između 6 i 17 godina deblji je nego što bi trebalo – a ta se cifra utrostručila tokom poslednje četiri decenije.
Broj gojaznih u svetu prvi put je prošle godine nadmašio broj neuhranjenih, govore podaci Svetske zdravstvene organizacije. Posmatrano u celini, zemljina kora "preti da se prolomi" pod težinom ljudi, jer planetom šeta preko 300 miliona gojaznih osoba, a taj se broj iz godine u godinu stalno povećava
Gojaznost se definiše kao povećanje telesne težine u odnosu na idealnu težinu za 15%. To znači, ako je idealna težina 50 kg, a osoba ima telesnu težinu 57,5 kg smatra se gojaznom. Ovde se radi o kliničkom pojmu gojaznosti, vezanim za zdravstveni aspekt i potrebu svakog bića da teži svojoj idealnoj telesnoj težini.
Organizam za varenje Gojaznost - ogroman problem mladih danas